„Svi stepeni zaštite rezervata bili su obuhvaćeni požarom“: Marko Marinković o sanaciji Deliblatske peščare

Deliblatska peščara, specijalni rezervat prirode, gorela je skoro dva meseca. Kada je vatra konačno ugašena, počelo je ono što stručnjaci opisuju kao dug i složen proces – utvrđivanje stvarne štete i odluka o tome kako prirodi pomoći da se oporavi.

Shutterstock

Prema analizi i validaciji podataka, opožarena površina na području kojim gazduje JP „Vojvodinašume“ iznosi 11.394,06 hektara. Požar nije zaobišao ni najvrednije delove rezervata: zahvatio je više od polovine površine pod prvim stepenom zaštite.

Kako izgleda put od pepela do obnovljene peščare, koje vrste drveća će se saditi, odakle će doći voda i šta će se pratiti u godinama koje dolaze, govori Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo u JP „Vojvodinašume“.

Šta su pokazali rezultati analize nakon požara u Deliblatskoj peščari? Koji su tipovi staništa najviše stradali i koji delovi rezervata su najugroženiji?

„Rezultati analize su pokazali da je požarom obuhvaćena značajna površina. Nakon sprovedene analize i validacije podataka, utvrđeno je da opožarena površina na području kojim gazduje JP „Vojvodinašume“ iznosi 11.394,06 hektara. Detaljan pregled opožarenih površina prema kategorijama vegetacije i stepenu oštećenja, kao i podaci o putevima i protivpožarnim prosekama, pokazuju da je potpuno izgorelo 5.459,88 hektara, dok je oštećeno 5.934,18 hektara. Izvan granica područja kojim gazduje Preduzeće opožarena površina iznosi 859,90 ha.

Ono što je važno naglasiti da su požarom obuhvaćeni najvredniji delovi rezervata i da je prvi stepen zaštite obuhvaćen na površini od 1.216 ha što predstavlja preko 50 odsto površine područja koje su u prvom stepenu zaštite. Od 1.216 ha, potpuno je izgorelo 682,54 ha, dok je oštećeno 533,14 ha. To pokazuje da su svi stepeni zaštite rezervata obuhvaćeni požarom i da će sanacija podrazumevati multidisciplinaran pristup sa definisanjem šireg spektra ciljeva i mera za obnovu područja. Obnova Deliblatske peščare predstavlja složen proces koji zahteva sinergiju i učešće stručnjaka iz oblasti šumarstva, biologije i zaštite prirode.“

Predstavnici više struka su seli za isti sto. Kako teče izrada Sanacionog plana i šta su prvi koraci?

„Proces izrade sanacionog plana je počeo snimanjem i utvrđivanjem stanja na terenu. Uporedo, mi smo, kao korisnici šuma i šumskog zemljišta uputili poziv svim institucijama i organizacijama koje se bave pitanjima šumarstva, zaštite prirode, životne sredine ili sličnim oblastima, kako bi mogli, uz jedan participativan pristup, da sagledavamo razmere štete, uradimo rekonstrukciju požara, ali i definišemo ciljeve sanacije sa svih aspekata, a to podrazumeva ekološke, socijalne i ekonomske principe.

Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj JP „Vojvodinašume“

Započeli smo sa ovim pristupom jer sanacija i obnova Deliblatske peščare počinje od sagledavanja štete i utvrđivanja načina na koji se prirodi može pomoći da se oporavi. U tom procesu, stručna znanja različitih oblasti treba da budu osnova za donošenje odluke o budućnosti ovog područja. Obnova Deliblatske peščare zahteva zajednički pristup i saradnju stručnjaka iz različitih oblasti. Upravo zato, su na prvom sastanku u oktobru mesecu na Čardaku u Deliblatskoj peščari razmenjena mišljenja i predlozi o tome kako pristupiti sanaciji opožarenog područja, uz uvažavanje specifičnosti ovog osetljivog ekosistema. Na sastanak je pozvano 17 relevantnih naučno-istraživačkih organizacija kao i organizacija civilnog društva:
• Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu
• Institut za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine, Univerzitet u Novom Sadu
• Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
• Prirodno-matematički fakultet (Departman za biologiju i ekologiju), Univerzitet u Novom Sadu
• Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
• Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Univerzitet u Beogradu
• Institut za multidisciplinarna istraživanja, Univerzitet u Beogradu
• Institut za šumarstvo, Univerzitet u Beogradu
• Institut Biosens
• Organizacija Mladi istraživači Srbije
• Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
• IUCN ECARO
• The Nature Conservancy
• WWF Adria – kancelarija u Srbiji
• Pokret gorana Srbije
• Pokret gorana Vojvodine
• Kancelarija UNDP u Srbiji

U ovom momentu bih istakao da sanacija podrazumeva izradu šumarskog sanacionog plana i izradu programa revitalizacije specijalnog rezervata prirode (ovaj program ima širi kontekst od šumarstva i podrazumeva sve aspekte ovog zaštićenog područja). Međutim sve je komplementarno jer i šumarski deo mora imati uslove zaštite prirode ugrađene u sanacioni plan. Takođe, zakonski rokovi za izradu jednog i drugog dokumenta su različiti pa se šumarski deo mora završiti do 23. decembra ove godine. U tom smislu, u ovom trenutku se bavimo usklađivanjem svih podataka i dinamike kako bi mogli posao sanacije i revitalizacije da radimo sveobuhvatno ali i blagovremeno. Ima dosta mnogo detalja u odnosu na obimnost i važnost posla. Ali optimistični smo kada vidimo da su se sve relevantne institucije odazvale u punom kapacitetu.“

Prema kojim kriterijumima će se odlučivati koje se površine pošumljavaju, a koje ostavljaju otvorenim?

„Temeljne vrednosti kada je zaštita prirode u pitanju na Deliblatskoj peščari, predstavljaju jedinstvena staništa u Evropi. To podrazumeva peščarska, stepska staništa i šumske komplekse. Mozaičnost staništa je upravo nešto što treba staviti u kontekst ekološkog potencijala i temeljnih vrednosti u odnosu na kriterijume zaštite prirode jer je to osnovna namena ovih površina. U odnosu na to, uslovima zaštite prirode biće definisani prioriteti u obnovi, odnos površina ali i moguća tehnologija posla na samom terenu.“

Koje će se vrste koristiti za obnovu?

„Principi obnove koje smo mi predložili podrazumevaju: prirodnu regeneraciju pašnjaka i drugih nižih oblika vegetacije koju želimo na terenu. To, između ostalog, znači aktivnu borbu sa invazivnim i manje neželjenim vrstama.

Dalje, pomoć prirodnoj regeneraciji bagremovih sastojina određenim tehničkim radovima i povređivanjem žila bagrema jer se bagrem brzo obnavlja zbog svoje izražene izdanačke moći.
Treći princip se odnosi na pošumljavanje površina gde su ranije bile monokulture bora, gde nam je ideja da unesemo lišćarske autohtone vrste. Napravili smo preliminarni spisak vrsta koje sada testiramo u odnosu na pedološke analize i stanje zemljišta, klimatske parametre, ali i na uslove zaštite prirode. Vrste koje smo predložili su: bela topola, lipa, hrast medunac, hrast sladun, virgilijanijski hrast, žešlja, divlja kruška, crni jasen, klen. Sve ovo je još uvek u fazi potvrde, ponavljam u ovom trenutku radimo na svim otvorenim pitanjima u skladu sa rezultatima dosadašnjih analiza.“

Šta znači „stanje vodosnabdevanja“ i kakve posledice ono ima za obnovu?

„Stanje vodosnabdevanja je ključno u širem kontekstu društva, šumskih ekosistema, a posebno u zaštićenim područjima. Potencijal vode na peščari je nešto što smo uzeli u obzir prilikom izrade sanacionog plana. Iako je Deliblatska peščara, bezvodno područje (bez površinskih vodotokova), preliminarni rezultati pokazuju da je moguće revitalizovati bunare i iskopati neke nove. Predložili smo 12 bunara koji bi pokrili celu površinu peščare. Plan je da to budu autonomni sistemi sa solarnim napajanjem.

Takođe, ideja je da napravimo tri manje retenzije, isto tako ravnomerno raspoređene na Peščari. To su manja jezera dimenzija oko 30x15m sa dubinom do 2 metra. Voda se na Peščari nalazi na dubinama od oko 150 m. Potencijal vode je zadovoljavajući i ukoliko budemo instalirali bunare, voda će biti značajna sa nekoliko aspekata. Prvo, potencijal vode za buduće aktivnosti odbrane od požara. Moći će da se koristi za kontrolisana zalivanja na određenim površinama. Ovi bunari će biti značajan izvor za napajanje divljači, divljih vrsta i životinja.

Shutterstock

Dodatno je potrebno istaći značaj dostupnosti vode za razvoj i širenje stočarstva na ovom području, jer su trenutno stočari skoncentrisani na manje površine i to baš oko izvorišta voda. Ako bi se stočarstvo dodatno razvilo, to predstavlja i doprinos ruralnom razvoju, ali i biološku meru za očuvanje pašnjaka, koji su važni ekosistemi na peščari. Dakle, povećanje prisustvo stoke bile bi biološke mere umesto mehaničkih mera košenja, mulčiranja ili tarupiranja, kao i umesto hemijskog tretiranja invazivnih vrsta. Da sumiram, voda i revitalizacija vodnog potencijala ima vrlo važnu ulogu na peščari.“

Koji će se pokazatelji pratiti i koliko dugo, s obzirom na to da je oporavak „dugoročan proces“?

„Svaki proces planiranja i sanacije i revitalizacije ima svoje faze. Svi planovi podrazumevaju evidenciju izvršenih radova. U tom smislu biće praćeno sve što bude planirano i što bude definisano kao rad na terenu. Takođe, uspostaviće se monitoring u odnosu na zacrtane ciljeve i to će biti, takođe, veoma važan deo sanacije i revitalizacije područja. Planiranje, izvršenje i monitoring će biti praćeni u dužem vremenskom periodu.“

Kompanija WMG (Wireless Media Group), u saradnji s kompanijom JYSK, ...

Kompanija Wireless Media Group (WMG) podržala inicijativu „Spasi svoju jelku” ...

U okviru velike akcije sadnje u Banatskom Brestovcu posađeno još ...